U okviru 92. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić najavio je niz mera i aktivnosti kojima Ministarstvo podržava razvoj srpskog agrara.
Govoreći na konferenciji „Podsticaji u fokusu – razgovori sa poljoprivrednicima“, u organizaciji resornog ministarstva, prof. dr Glamočić je istakao da su poljoprivrednicima na raspolaganju povoljni krediti kroz saradnju sa Rajfajzen bankom, Alta bankom, NLB bankom i, od sutra, i Poštanskom štedionicom, sa rokom korišćenja do oktobra. Takođe je najavio da su upravo raspisani javni pozivi za pčelarstvo i tov, a da se u narednih deset dana očekuju i javni pozivi za genetiku i deklarisano seme.
„Poljoprivrednici su uvek nezadovoljni, bez obzira na visinu budžeta, ali moram da naglasim da je danas budžet za poljoprivredu četiri puta veći nego što je bio u vreme mog prethodnog mandata. Ipak, ne treba očekivati da će on i dalje rasti. Naš zadatak je da rasporedimo postojeća sredstva racionalnije i efikasnije“, istakao je ministar.
Glamočić je najavio strožiju kontrolu trošenja subvencija, uključujući obavezu dostavljanja računa i predračuna, kao i novi kalendar konkursa kako bi se poljoprivrednici mogli bolje pripremiti.
Posebna pažnja posvećena je kvalitetu mleka i bezbednosti hrane. Ministar je rekao da će od januara početi da radi nezavisna laboratorija za kontrolu kvaliteta mleka, koju je Ministarstvo osnovalo u saradnji sa Evropskom unijom. Ministar Glamočić je ovom prilikom podsetio na to da je on učestvovao u formiranju laboratorije u Novom Sadu, te da će od nove godine sa analizama početi i laboratorija u Batajnici.
„Naš cilj je da stimulišemo one koji proizvode najkvalitetnije mleko. Oni koji budu imali slabije rezultate dobijaće manje subvencije, dok će najbolji biti nagrađeni višim premijama“, naglasio je ministar i dodao da će novi sistem kontrole eliminisati postojeće nedoumice u vezi sa različitim rezultatima u analizama.
U okviru borbe za transparentnost, ministar je najavio i uvođenje obaveznog deklarisanja proizvoda koji, umesto mleka, sadrže biljne masti, čime će se onemogućiti da se, na primer, proizvodi sa biljnim uljem nazivaju sirom.
„Želimo da potrošači tačno znaju šta kupuju – bilo da je reč o siru, pavlaci ili mesu. Radimo i na preciznijem označavanju porekla mesa kako bi se jasno razlikovalo sveže domaće meso od uvoznog“, zaključio je ministar Glamočić.
Autor foto: MPŠV